Struktura djelatnosti
1. Sektor vodoopskrbe
Sektor Vodoopskrbe organizacijska je cjelina trgovačkog društva VG Vodoopskrba d.o.o. Velika Gorica, čija je osnovna djelatnost javna vodoopskrba, što uključuje:
a) crpljenje i distribuciju vode
b) kontrolu zdravstvene ispravnosti vode
c) izradu priključaka
d) održavanje sustava vodovodne i hidrantske mreže
e) očitanje potrošnje vode.
Vodoopskrbni sustav Velika Gorica zasniva se na crpilištu "Velika Gorica" kapaciteta 903 l/s. Korištenje vode iz crpilišta javnu vodoopskrbu određuje vodopravnom dozvolom u ukupnoj količini Qmax = 858 l/s. Crpilište se sastoji od 5 bunara (+ jedan pomoćni) iz kojih se osigurava zdravstveno ispravna voda za Grad Veliku Goricu, općine Pokupsko, Kravarsko i Orle te dijelom Grad Zagreb što zahtijeva mjesečno "dizanje" oko 1.400.000 do 1.700.000 m3 vode. Ovaj sustav postrojenja od 5 bunara radi 24 sata na dan i predstavlja "srce" čitavog sustava vodoopskrbe Velike Gorice i navedenih Općina.
Voda se distribuira do krajnjih korisnika sustavom vodovodne mreže u dužini od oko 450 km.
Kontrola zdravstvene ispravnosti vode obavlja se djelomično internim laboratorijem, a potpuno u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Grada Zagreba. Na sustav javnog vodovoda priključeno je oko 46000 stanovnika od cca 70000 po popisu iz 2001. godine.
2. Sektor odvodnje i pročišćavanja
a) Pročišćavanje
b) Mreža
c) Priključci
Povijest: ODVODNJA OTPADNIH VODA I PROČIŠĆAVANJE ISTIH U VELIKOJ GORICI
Detaljnim urbanističkim planom1967.g. obuhvaćena su pored Velike Gorice i mjesta Kurilovec, Pleso i Rakarje. Projekt kanalizacije obuhvatio je sva četiri mjesta. Izvođenje je rađeno postupno. Do tada, za fekalnu odvodnju korišteni su otvoreni kanali i to:
kanal II za osnovnu školu, Dom narodnog zdravlja i tržnicu,
kanal I, za nastambe u ulici HBZ,
kanal V, za Zračnu luku Zagreb koja je imala i uređaj za kondiciranje
također, kanal 5 korišten je za ispuštanje otpadnih voda iz tadašnjeg garnizona V.P.
kanal I korišten je za ispuštanje kondicionirane vode iz tadašnjeg VTRZ „Zmaj“, današnji ZTZ
Sve ostale nastambe ispuštale su fekalne vode u septičke jame i dalje u vodopropusno tlo. Oborinska voda iz cestovnih površina i krovova sakupljala se u cestovnim jarcima. Jedan dio vode otjecao je u otvorene kanale I-VII, a veći bi ostajao sve dok se ne infiltrira u tlo ili ishlapi. Tada je odlučeno da se ti otvoreni kanali ne smiju zatrpati i da je na njih svrsishodno vezati svu oborinsku odvodnju. Ta okolnost opravdala je izgradnju razdjelne kanalizacije u Velikoj Gorici i okolnom mjestima, tj. posebne kanalizacije za odvodnju fekalne i kućanske otpadne vode i posebne kanalizacije za odvodnju oborinske vode s javnih površina i krovova. U prvoj fazi bilo je predviđeno da se odvodnja oborinskih voda vrši otvorenim cestovnim jarcima koji se direktno vežu u otvorene kanale I-VII. Samo dio u centru Velike Gorice bio je predviđen da se odvodnjava zatvorenim kanalima sve do otvorenih kanala I i II.
1973. godine izgrađeni su prvi kilometri fekalne kanalizacije u Velikoj Gorici. To su dva glavna kolektora 1 i 2. Prvi obuhvaća Zagrebačku ulicu, a drugi današnje ulice Ljudevita Posavskog i Matice Hrvatske sve do Autobusnog kolodvora tj. do precrpne stanice i dalje do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kod ZTZ-a. Sporedne ulice su se povezale na ta dva glavna kolektora.
Krajem 1973. i početkom 1974. izgrađen je i pušten u rad uređaj za pročišćavanje. Potom su nastupile godine intenzivne gradnje višekatnih zgrada i doseljavanje velikog broja stanovnika u Veliku Goricu. 1974. godine Velika Gorica je imala ~5000 stanovnika, a desetak godina kasnije taj broj je dosegao 35 000. Kako je rasla Velika Gorica tako su izgrađivani novi kilometri kanalizacije za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja se postupno širi na ostala mjesta u okolici Velike Gorice. Tako su danas obuhvaćena mjesta koja imaju kanalizaciju: Velika Gorica, Kurilovec, Rakarje, Pleso, Gradići, Petrovina, Donja i Gornja Lomnica, Velika Mlaka, Mičevec. Također, na sustav odvodnje otpadnih voda Velike Gorice priključena su naselja iz sustava Grada Zagreba: Hrašće, Odra, Mala Mlaka i Veliko Polje.
Da bi odvodnja funkcionirala, na kanalskoj mreži izgrađeno je 11 precrpnih stanica.
3. Sektor razvoja, održavanja i gradnje
1. Služba razvoja
2. Tehnička služba
3. Služba održavanja strojeva i vozila
U sektoru razvoja, održavanja i gradnje obavljaju se poslovi razvoja, pripreme i katastra.
4. Sektor logistike
1. Pravno-kadrovska i opća služba
2. Financijsko-računovodstvena služba
3. Služba nabave i prodaje
4. Služba informatike
5. Služba kontrolinga i planiranja